_Shade_ je napisao/la:Što ako naša najdublja moralna uvjerenja jesu - pogrešna???

Fridaa je napisao/la:Univerzalne vrijednosti

gadjo je napisao/la:

Fridaa je napisao/la:Univerzalne vrijednosti

Tako nešto postoji samo u zadanim mentalnim okvirima i kako život pokazuje, poprilično je varijabilno u rijekama tokova svijesti kako civilizacija tako pojedinaca.

Ne postoji način da dokažeš apsolutno postojanje tako nečega. Jedino što možeš je razmatrati i drugima servirati projekciju istog na zidovima vlastitog mentalnog zatvora koji se manifestira kao umišljaj.

Fridaa je napisao/la:Ne slažem se.

Fridaa je napisao/la:Zapis o tim vrijednostima... o dobru i zlu postoji u svima nama. Dorađuje ga odgoj u roditeljskom domu, društvo i samoizgradnja.... ali ja vjerujem da postoji zapis s kojim se rađamo... nešto kao šapat predaka... nešto kao lanac sreće....
Šapat koji se prenosi još od Izvora.... od postanka... bez obzira kako je to rađanje svijeta izgledalo....
Možemo li sasvim sigurno znati da je oduzeti tuđi život loše, da je krasti loše, da je loše drugima činiti sve ono što se nama ne bi sviđalo....

gadjo je napisao/la:

Fridaa je napisao/la:Ne slažem se.

Sve drugo bi bilo quite weird ...

Fridaa je napisao/la:Zapis o tim vrijednostima... o dobru i zlu postoji u svima nama. Dorađuje ga odgoj u roditeljskom domu, društvo i samoizgradnja.... ali ja vjerujem da postoji zapis s kojim se rađamo... nešto kao šapat predaka... nešto kao lanac sreće....
Šapat koji se prenosi još od Izvora.... od postanka... bez obzira kako je to rađanje svijeta izgledalo....
Možemo li sasvim sigurno znati da je oduzeti tuđi život loše, da je krasti loše, da je loše drugima činiti sve ono što se nama ne bi sviđalo....

Frida, pjesnička sloboda koju sada prezentiraš ne da je jako slab argument u razmatranju etalona vrijednost, naprotiv to je kontraargument.

gadjo je napisao/la:Da si malo više proučavala realnost imala bi prilike primjetiti da psihičko zdravlje pojedinca ne ovisi o tome što je napravio u nekom apsolutnom smislu koji sugeriraš, već kakav ima stav prema tome što radi. Osoba može raditi jako loše stvari (uvjetno rečeno, prema uprogramiranim konceptima), a da pri tome nema nimalo grižnje savjesti i sasvim mirno spava te doživi kasnu životnu dob. Tvoj mentalni zatvor je u tome što ti (preko savjesti) određuje (oduzima slobodu) kako ćeš reagirati na neke svoje postupke.

Recimo, S.Jobs je eksploatirao djecu u kini za svoj osobni prosperitet, no on je bio duboko u sebi uvjeren da bi oni bez njega puno lošije prošli u životu i živjeli još bijednije. Dakle, on je tipičan primjer kako uprogramirana savjest kao element mentalnog zatvora kreira našu paradigmu i robovanje idejama, konceptima (dobra, zla i slično) ...

Jedan pogled na istu stvar je tzv. predodređeni životni "path" kojim moraš kročiti inače imaš problem i sa sobom i sa životom. Taj "path" je ograda mentalnog zatvora van koje ne smiješ izaći ili pojednostavljeno raditi protiv svoje savjesti jer ćeš ko ovca u toru trpjeti sankcije i posljedice.

gadjo je napisao/la:Nigdje ja nisam napisao da je S.Jobs radio nešto loše. To može biti loše samo iz pozicije onih koji tako misle, odnosno imaju prekondicioniranu savjest da tako misle. S.Jobs je jednako tako mislio da radi nešto dobro ... nisi ti baš potrudila razumijeti to što sam napisao ...

Da skratim, nema nikakve osnove da bilo tko nameće drugima blo kakve sustave vrijednosti. Možemo jedino govoriti o prepoznavanju i/ili doživljavanju nečijeg djelovanja kroz ugodu i patnju.

Fridaa je napisao/la:
Ti ne znaš što S.Jobs mislio. Ti samo misliš da znaš. Možda je tek potiskivao svoju savjest jer je glad za novcem i slavom bila glasnija od njegove savjesti. No mi ne možemo znati njegove razloge...

Fridaa je napisao/la:Iz tvojih misli izvire anarhizam.... jer slobodom smatraš totalnu raspašojku bez odgovornosti za svijet oko sebe. Ja čvrsto vjerujem da je slobodan čovjek tek onaj koji se trudi ne nanositi bol i činiti zlo drugim ljudima.

Fridaa je napisao/la:Univerzalne vrijednosti su stamene. Dobro i zlo je u okviru tih vrijednosti jasno definirano. To što mi... iz nekih, samo nama objašnjivih razloga neke situacije vidimo ovako ili onako... to ne znači da su univerzalne vrijednosti lelujave i prilagodljive našem viđenju.

_Shade_ je napisao/la:
Osim što je riječ o kružnoj definiciji, ne mislim da su vrijednosti prethodno i neovisno od nas stvorene pa tako ne mislim ni da ideja dobra i zla egzistira u nekom sui generis svijetu koje mi, onda, dohvaćamo s obzirom na našu "spoznajnu zrelost"... Platonističko viđenje vrijednosti ima ozbiljne "boljke" koje je, djelomično, i Gadjo naveo. No, za razliku od Gadje, ipak nisam (moralni) nihilist (nihilizam jest koristan , u prevrednovanju vrijednosti, ali nije konačno rješenje za suživot s drugim ljudima/bićima).

_Shade_ je napisao/la:... No, za razliku od Gadje, ipak nisam (moralni) nihilist (nihilizam jest koristan , u prevrednovanju vrijednosti, ali nije konačno rješenje za suživot s drugim ljudima/bićima).

gadjo je napisao/la:

_Shade_ je napisao/la:... No, za razliku od Gadje, ipak nisam (moralni) nihilist (nihilizam jest koristan , u prevrednovanju vrijednosti, ali nije konačno rješenje za suživot s drugim ljudima/bićima).

Nema nikakve osnove da se sposobnost za suživot, odnosno nekakva socijalna podobnost ljudske jedinke proglasi poželjnim razvojnim ciljem iste. Čak naprotiv, prije će biti da je "društvenost" atavizam koji se genetski vuče od dana kad je bilo teško samostalno ubiti mamuta, a i dan danas se jedinke uključuju u kojekakve interesne skupine počevši od uličnih škvadri pa nadalje i to iz nimalo uzvišenih razloga. Nije li malo paradoksalno da je ta društvenost toliko na cijeni, a istovremeno su najveći sinovi ljudske vrste bili pretežno izolirani od društva. Pa čak i danas se cijeni mudrost nekakvog gurua koju je on ubrao ne kroz srdačni small talk na lokalnoj tržnici, već isključivo u strogoj izolaciji.

Istina, uz vrijednost forme nihilizma koji potiče pasivnu miroljubivu egzistenciju, a to je načelo "live na let live", s određene filozofske (ne faktičke) pozicije nameće se kao mana gubitak šanske za nekakav sinergijski razvoj društva na bilo kojoj razini. Samo, evo tebe kao umjetnički orijentiranu pitam da li je ono što se konkretno pokazalo kao taj razvoj do sada, a koji se uglavnom sveo na tehnološki napredak i pretvaranje ljudi u svinje, istovremeno stvarno pozitivno utjecalo na individualni razvoj jedinki u društvu? Ili je kao i uvijek do sada taj individualan razvoj bio slobodniji i bolji kad nije bio limitiran kojekakvim nužnim kolektivnim paradigama.

_Shade_ je napisao/la:Gadjo, razmislit ću pa ti odgovorim..

maria_magdalena je napisao/la:Ako oči nisu vezane, imamo vid.
Ako uši nisu prekrivene, imamo sluh.
Ako nos nije zatvoren, imamo osjet mirisa.
Ako um nije zatvoren, imamo mudrost.
Ako srce nije zatvoreno, imamo ljubav.
Što ti je mudrost ako je ne dijeliš sa svojom okolinom, nego duhovna oholost i prezir.

gadjo je napisao/la:On grunf style izreke ispred neću komentirati, ali

mudrost je samozatajna, introvertna, ne hvasta se ne reklamira

A i da nije takva nego suprotne naravi, opet bi plodno tlo za svoje umnožavanje našla rijetko ...

gadjo je napisao/la:

_Shade_ je napisao/la:... No, za razliku od Gadje, ipak nisam (moralni) nihilist (nihilizam jest koristan , u prevrednovanju vrijednosti, ali nije konačno rješenje za suživot s drugim ljudima/bićima).

Nema nikakve osnove da se sposobnost za suživot, odnosno nekakva socijalna podobnost ljudske jedinke proglasi poželjnim razvojnim ciljem iste. Čak naprotiv, prije će biti da je "društvenost" atavizam koji se genetski vuče od dana kad je bilo teško samostalno ubiti mamuta, a i dan danas se jedinke uključuju u kojekakve interesne skupine počevši od uličnih škvadri pa nadalje i to iz nimalo uzvišenih razloga. Nije li malo paradoksalno da je ta društvenost toliko na cijeni, a istovremeno su najveći sinovi ljudske vrste bili pretežno izolirani od društva. Pa čak i danas se cijeni mudrost nekakvog gurua koju je on ubrao ne kroz srdačni small talk na lokalnoj tržnici, već isključivo u strogoj izolaciji.

Istina, uz vrijednost forme nihilizma koji potiče pasivnu miroljubivu egzistenciju, a to je načelo "live na let live", s određene filozofske (ne faktičke) pozicije nameće se kao mana gubitak šanske za nekakav sinergijski razvoj društva na bilo kojoj razini. Samo, evo tebe kao umjetnički orijentiranu pitam da li je ono što se konkretno pokazalo kao taj razvoj do sada, a koji se uglavnom sveo na tehnološki napredak i pretvaranje ljudi u svinje, istovremeno stvarno pozitivno utjecalo na individualni razvoj jedinki u društvu? Ili je kao i uvijek do sada taj individualan razvoj bio slobodniji i bolji kad nije bio limitiran kojekakvim nužnim kolektivnim paradigama.